Praizvedba nacionalne opere “Tvrtko, kralj bosanski” sutra na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo!

Praizvedba nacionalne opere “Tvrtko, kralj bosanski” sutra na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo!

Opera “Tvrtko, kralj bosanski” rađena u koprodukciji sa Bošnjačkom zajednicom kulture, bit će praizvedena u petak 29. novembra s početkom u 19:30 sati, a naredno izvođenje je već u subotu 30. novembra sa istim početkom.

Kao tzv. nacionalna opera, opera Tvrtko, kralj bosanski specifična je opera i opera nastala u specifičnim okolnostima onda kada je riječ o muzičkom stvaralaštvu, kao i onda kada je riječ o historiji srednjovjekovne Bosne.

Naime, s jedne strane, živimo u kontekstu u kojem je umjetnička muzika, a posebno opera, davno došla do svojih vrhunaca na evropskoj i svjetskoj razini, a sad, skoro 200 godina nakon toga, zapada u stanje dekadencije, pretvarajući se u nešto posve drugo. Istovremeno, u Bosni i Hercegovini operno stvaralaštvo još uvijek je na početku i tek traži svoje mjesto u našoj umjetničkoj muzičkoj praksi te kulturi i društvu općenito, posebno u slučaju tzv. nacionalne opere.

Slično je, s druge strane, i onda kad je riječ o srednjovjekovnoj prošlosti. U drugim sredinama interes za srednjovjekovlje u različitim sferama umjetnosti i kulture također je davno dosegao svoje vrhunce, dok se kod nas srednjovjekovna historija tek cjelovitije otkriva, naročito u smislu njene važnosti u savremenosti.

U takvim okolnostima, opera Tvrtko, kralj bosanski nastala je, na neki način, između različitih krajnosti – kao nastojanje da i naša muzička umjetnička praksa ostvari ono što je davno ostvareno u drugim sredinama, ali da istovremeno takvo što ne bude suštinski zakašnjelo i anahrono.

Libreto za operu Tvrtko, kralj bosanski rađen je po motivima romana Jasmina Imamovića Ljetopis o kralju Tvrtku, kojim se, kako sam autor kaže, „odaje počast zlatnom dobu bosanske povijesti i prvom bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću“. I ovaj libreto pisan je s istim motivima, a kazivanje o prvom bosanskom kralju muzičko-scenskim jezikom opere nastoji dočarati osobitost društveno-političkih prilika u kojima Tvrtko od mladog bana, koji je izložen ozbiljnim pritiscima moćnih susjeda i urotama lokalnih vlastelina, izrasta u prvog bosanskog kralja i najjačeg vladara bosanskog srednjovjekovlja.

Taj uspon, međutim, obilježen je motivima iz Tvrtkovog života koji nisu u prvom planu historiografije: Tvrtkovom ljubavnom dramom, odnosno odustajanjem od nevjenčane supruge Grubače i ženidbom bugarskom princezom Dorotejom, te njegovim doživljajem stanovnika svih okolnih slavenskih prostora svojim srodnicima koji uvijek mogu računati na njegovu pomoć i zaštitu. A kako se putevi umjetnosti otvaraju upravo na marginama historiografije, i ovaj libreto predstavlja pokušaj da se Tvrtka I Kotromanića dočara baveći se njegovim ličnim dramama i stavovima, koji itekako mogu biti razumljivi i više od šest stoljeća kasnije.

LICA / CAST

Tvrtko I, kralj bosanski Ivan Šarić
Grubača, Tvrtkova nevjenčana supruga Amila Ravkić / Adelisa Saračević
Kneginja Jelena, Tvrtkova majka Katarina Kikić-Marić
Hotjan, Tvrtkov savjetnik Siniša Hapač / Erol Ramadanaović
Doroteja, kraljica bosanska Hana Salihović
Vuk Dabišić, plemić, zavjerenik protiv Tvrtka Ileš Bečei
Did bosanski, poglavar Crkve bosanske Ivica Šarić
Vuk (Vlk), Tvrtkov brat Amir Saračević
Vlatko Hranić, bosanski vitez i velikaš Denis Isaković
Hrabren, pristav Jasmin Bašić
Elizabeta, kraljica ugarska Dajana Šegvić
Mletački izaslanik Josip Katavić
Dalmatinski izaslanik Siniša Markanović
Nicolo Ermin Ašćerić
Abdulaziz Nedim Bašić
Lazarov glasnik Edin Daši
Ugarski glasnik Dragan Pavlović
Vladislav Dabišić, brat Vuka Dabišića Haris Bidžan
Djeca Danin Bećar, Mila Orman, Nidal Bećar
Pratnja mletačkih i dalmatinskih izaslanika Haris Čolpa, Faris Halimić, Sanjin Adilović, Nihad Granov

Comments

No comments yet. Why don’t you start the discussion?

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *