Opera “Tvrtko, kralj bosanski” rađena u koprodukciji sa Bošnjačkom zajednicom kulture, bit će praizvedena u petak 29. novembra s početkom u 19:30 sati, a naredno izvođenje je već u subotu 30. novembra sa istim početkom.
Kao tzv. nacionalna opera, opera Tvrtko, kralj bosanski specifična je opera i opera nastala u specifičnim okolnostima onda kada je riječ o muzičkom stvaralaštvu, kao i onda kada je riječ o historiji srednjovjekovne Bosne.
Naime, s jedne strane, živimo u kontekstu u kojem je umjetnička muzika, a posebno opera, davno došla do svojih vrhunaca na evropskoj i svjetskoj razini, a sad, skoro 200 godina nakon toga, zapada u stanje dekadencije, pretvarajući se u nešto posve drugo. Istovremeno, u Bosni i Hercegovini operno stvaralaštvo još uvijek je na početku i tek traži svoje mjesto u našoj umjetničkoj muzičkoj praksi te kulturi i društvu općenito, posebno u slučaju tzv. nacionalne opere.
Slično je, s druge strane, i onda kad je riječ o srednjovjekovnoj prošlosti. U drugim sredinama interes za srednjovjekovlje u različitim sferama umjetnosti i kulture također je davno dosegao svoje vrhunce, dok se kod nas srednjovjekovna historija tek cjelovitije otkriva, naročito u smislu njene važnosti u savremenosti.
U takvim okolnostima, opera Tvrtko, kralj bosanski nastala je, na neki način, između različitih krajnosti – kao nastojanje da i naša muzička umjetnička praksa ostvari ono što je davno ostvareno u drugim sredinama, ali da istovremeno takvo što ne bude suštinski zakašnjelo i anahrono.
Libreto za operu Tvrtko, kralj bosanski rađen je po motivima romana Jasmina Imamovića Ljetopis o kralju Tvrtku, kojim se, kako sam autor kaže, „odaje počast zlatnom dobu bosanske povijesti i prvom bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću“. I ovaj libreto pisan je s istim motivima, a kazivanje o prvom bosanskom kralju muzičko-scenskim jezikom opere nastoji dočarati osobitost društveno-političkih prilika u kojima Tvrtko od mladog bana, koji je izložen ozbiljnim pritiscima moćnih susjeda i urotama lokalnih vlastelina, izrasta u prvog bosanskog kralja i najjačeg vladara bosanskog srednjovjekovlja.
Taj uspon, međutim, obilježen je motivima iz Tvrtkovog života koji nisu u prvom planu historiografije: Tvrtkovom ljubavnom dramom, odnosno odustajanjem od nevjenčane supruge Grubače i ženidbom bugarskom princezom Dorotejom, te njegovim doživljajem stanovnika svih okolnih slavenskih prostora svojim srodnicima koji uvijek mogu računati na njegovu pomoć i zaštitu. A kako se putevi umjetnosti otvaraju upravo na marginama historiografije, i ovaj libreto predstavlja pokušaj da se Tvrtka I Kotromanića dočara baveći se njegovim ličnim dramama i stavovima, koji itekako mogu biti razumljivi i više od šest stoljeća kasnije.
LICA / CAST
Tvrtko I, kralj bosanski | Ivan Šarić |
Grubača, Tvrtkova nevjenčana supruga | Amila Ravkić / Adelisa Saračević |
Kneginja Jelena, Tvrtkova majka | Katarina Kikić-Marić |
Hotjan, Tvrtkov savjetnik | Siniša Hapač / Erol Ramadanaović |
Doroteja, kraljica bosanska | Hana Salihović |
Vuk Dabišić, plemić, zavjerenik protiv Tvrtka | Ileš Bečei |
Did bosanski, poglavar Crkve bosanske | Ivica Šarić |
Vuk (Vlk), Tvrtkov brat | Amir Saračević |
Vlatko Hranić, bosanski vitez i velikaš | Denis Isaković |
Hrabren, pristav | Jasmin Bašić |
Elizabeta, kraljica ugarska | Dajana Šegvić |
Mletački izaslanik | Josip Katavić |
Dalmatinski izaslanik | Siniša Markanović |
Nicolo | Ermin Ašćerić |
Abdulaziz | Nedim Bašić |
Lazarov glasnik | Edin Daši |
Ugarski glasnik | Dragan Pavlović |
Vladislav Dabišić, brat Vuka Dabišića | Haris Bidžan |
Djeca | Danin Bećar, Mila Orman, Nidal Bećar |
Pratnja mletačkih i dalmatinskih izaslanika | Haris Čolpa, Faris Halimić, Sanjin Adilović, Nihad Granov |