Na današnji dan rođen Sulejman I Veličanstveni!

Na današnji dan rođen Sulejman I Veličanstveni!

Dana 6. novembra 1494. godine rođen je slavni sultan Sulejman Veličanstveni, vjerojatno najpoznatiji vladar u historiji Osmanskog Carstva!

Zanimljivo je da nije rođen u prijestolnici Istanbulu, nego na udaljenom kraju Carstva – u gradu Trapezuntu (današnji Trabzon) na obali Crnog mora, nedaleko od granice s Armenijom i Gruzijom. Naime, Sulejmanov otac bio je u to doba namjesnik Trapezuntskog ejaleta, a Carstvom je vladao još uvijek Sulejmanov djed – sultan Bajezit II.

U doba Sulejmanovog rođenja postojala je neobična prijetnja Osmanskom Carstvu. Naime, u zarobljeništvu rimskog pape nalazio se brat vladajućeg sultana Bajezita II (Sulejmanovog djeda). Papa je namjeravao iskoristiti tog brata da digne pobunu protiv sultana i pokuša oslabiti muslimansku moć. Ali, sultan Bajezit je upotrijebio zanimljivu taktiku. Platio je papi 120.000 zlatnika da zadrži konkurentskog brata u papinskom zarobljeništvu. To je bio ogroman novac, jer je nadmašivao sve ostale papine prihode te godine. Sultan je obećao papi davati svake sljedeće godine još po 45.000 dukata. Uza sve to, Bajezit je papi darovao i izuzetno važnu relikviju – Sveto Koplje – kojim je prema legendi proboden Isus Krist na križu. To je koplje do tada čuvano u Istanbulu, a kad je preneseno u Rim, postalo je jedno od najvećih papinskih blaga (i danas se čuva u Vatikanu). Sultanov brat je naposljetku u Italiji i umro.

Sulejmanova majka bila je porijeklom po svemu sudeći Tatarka. Zvala se Ayşe Hafsa ili Ajša Hafsa (Ajša je bilo ime omiljene supruge proroka Muhameda). Sulejman je volio svoju majku, i ona je dobila visoku titulu Valide Sultan kad je on došao na vlast. Valide Sultan znači otprilike kraljica majka i označava ženu koja je na čelu čitavog harema, a često ima i velik utjecaj u politici. Drugi izvori tvrde da je njegova majka Ajša bila krštanska robinja iz Grčke.

S 25 godina postao je 10. sultan ogromnog Osmanskog Carstva, koje je već tada bilo najmoćnija zemlja islamskog svijeta. Sulejman I. divio se Aleksandru Velikom i, slijedeći svoj uzor, namjeravao je pokoriti čitav svijet. U 46 godina vladavine udvostručio je površinu zemlje. Dovršio je osvajanje Srbije, zauzeo je otok Rodos, velik dio Ugarske i Jemena, Iran, Moldaviju, Azerbajdžan, Libiju, Tunis, Alžir te proširio posjede u Iraku. Kako bi se učinkovitije borio protiv Habsburgovaca, sklopio je savez s Francuzima te im davao trgovačke i diplomatske povlastice.
U historiji svog naroda Sulejman je zapamćen kao mudri vladar i veliki graditelj koji je podigao mnogo džamija, medresa, biblioteka, zgrada za socijalno ugrožene i mostova. Sulejman I. bio je iznimno dobro obrazovan i svjestan da je zakonodavstvo u tom periodu komplikovano i loše. U Carstvu su postojale dvije vrste zakona. Šerijatski ili Sveti zakon nije se smio mijenjati. Međutim, u sultanovoj nadležnosti bili su zakoni poznati kao kanuni – krivični, porezni i zemljišni zakon, a nisu se temeljili na šerijatu. Sulejman I. sakupio je sve kanune svih prijašnjih sultana i stvorio jedan, pojednostavljeni zakonik Kanun-i Osmani, koji će biti na snazi više od 300 godina.

Carstvo je steklo veliku prednost ispred europskih zemalja u obrazovanju nakon što je uveo besplatno školovanje za dječake. Obrazovni centri bili su u sklopu džamija, a uz njih su se često nalazile biblioteke, bunari, javne kuhinje i bolnice dostupne svim građanima.
Kulturni napredak bio je tako snažan da se razdoblje Sulejmanove vlasti naziva zlatnim dobom. Osnovane su stotine umjetničkih društava pod nazivom Zajednica talentovanih, a pristupiti su mogli umjetnici i obrtnici iz svih osvojenih zemalja. Redovite honorare je isplaćivao sam sultan.
Sulejman I. bio je dobar pjesnik, a pisao je pod pseudonimom Muhibbi (Ljubavnik). Neki Sulejmanovi stihovi postali su česte turske uzrečice.
Vjerojatno je imao tri supruge i ukupno jedanaestero djece. Oženio je konkubinu Hürrem (u Europi prozvanu Roxelana), dozvolio joj da do kraja života živi na dvoru i time prekršio tradiciju.

Sultan Sulejman, jedan od najvećih vladara Osmanskog carstva umro je u noći između 5. i 6. septembra 1566. godine.

Comments

No comments yet. Why don’t you start the discussion?

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *